24 milijarde eura i broj nastavlja rasti: Evropa broji troškove još jedne energetske krize

Prijedlozi, objavljeni u srijedu, naglašavaju ekonomsku štetu koju rat u Iranu nanosi Evropi, koja se tek nedavno oporavila od energetske krize uzrokovane ruskom invazijom na Ukrajinu 2022. godine. Neke industrije se već bore za opstanak.

"Po drugi put za manje od pet godina, Evropljani plaćaju cijenu evropske zavisnosti od uvoza fosilnih goriva", saopštila je Evropska komisija, izvršno tijelo EU, u kojoj se detaljno opisuju mjere.

Blok je od početka rata potrošio dodatnih 24 milijarde eura (28 milijardi dolara) na uvoz energije zbog viših cijena - ili više od 587 miliona dolara dnevno - "bez da je primio nijedan dodatni molekul energije", dodaje se.

Planovi uključuju osnivanje panevropskog tijela za brzo identifikovanje potencijalnih nestašica mlaznog goriva i dizela, te za koordinaciju dijeljenja goriva ili bilo kakvog oslobađanja zaliha u hitnim slučajevima od strane država članica EU.

Međunarodna agencija za energiju i grupacija aerodromske industrije ACI Europe upozorile su da bi Evropa, koja uvozi oko 70% svojih zaliha mlaznog goriva, mogla da se suoči sa nestašicom goriva u narednim sedmicama.

Države članice EU bi također trebale "hitno obustaviti" poreze na avijaciju, "kako bi ublažile utjecaj na cijene", rekao je Olivier Jankovec, generalni direktor ACI Europe, reagujući na prijedloge Evropske komisije, koji također uključuju podršku prihodima, energetske vaučere i smanjenje poreza na električnu energiju.

Industrijska grupa je ranije upozorila da bi smanjeni zračni promet "značajno naštetio evropskoj ekonomiji", posebno zemljama koje se oslanjaju na turizam.

Evropa se suočava s energetskom krizom

Pad u snabdijevanju naftom i prirodnim gasom uzrokovan iranskim ratom, koji je već teško pogodio Aziju , neprestano se kreće prema zapadu. Čak i ako potencijalni mirovni pregovori okončaju sukob ove sedmice, barem dio štete po evropsku ekonomiju je već učinjen.

"Čak i ako neprijateljstva odmah prestanu, poremećaji u snabdijevanju energijom iz Zaljeva će se nastaviti u doglednoj budućnosti", saopštila je Evropska komisija.

Lista problematičnih tačaka za domaćinstva i preduzeća raste svake sedmice, od viših cijena benzina i hrane do manjeg broja i skupljih letova.

Prošle sedmice, Evropska komisija je pokrenula 'krizni mehanizam' kako bi omogućila državama članicama EU da pruže direktnu finansijsku podršku ribarima i trgovcima ribom. "Ljudi koji donose morske plodove na naše stolove zaslužuju našu punu podršku kada kriza izvan njihove kontrole ugrozi njihovu egzistenciju", rekao je Costas Kadis, zadužen za sektor ribarstva i akvakulture EU.

Preduzeća i domaćinstva bi također mogli biti pogođeni naglim rastom cijena plastike i deterdženata. Njemački BASF, jedan od najvećih svjetskih proizvođača hemikalija, povećao je cijene svega, od mravlje kiseline, koja se koristi u stočnoj hrani, do proizvoda za kućnu njegu – u nekim slučajevima za više od 30%.

Njemačko udruženje hemijske industrije izjavilo je ove sedmice za CNN da je rat u Iranu zadao "značajan udarac" nadama za poboljšanje ekonomske situacije najveće evropske ekonomije, Njemačke, ove godine.

Njemačka i šira evropska hemijska industrija će i dalje imati manjak narudžbi, a postrojenja i dalje neće moći profitabilno poslovati, navodi se. "Kao rezultat toga, očekuju se daljnja zatvaranja proizvodnje i otpuštanja."

Evropa će vjerovatno pasti u recesiju ako rat s Iranom potraje tokom prve polovine ove godine i ako "prekidi u snabdijevanju energijom budu opsežniji", predvidio je Neil Shearing, glavni ekonomista u konsultantskoj kući Capital Economics.

Međunarodni monetarni fond je do sada već snizio svoju prognozu ovogodišnjeg ekonomskog rasta u 21 zemlji koja koristi euro. U ažuriranim procjenama prošle sedmice, također je napravio oštru reviziju naniže za rast u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Britanska ekonomija osjeća posljedice

Inflacija u Velikoj Britaniji porasla je prošlog mjeseca prvi put od decembra zbog skoka cijena goriva, pokazali su zvanični podaci u srijedu. Cijene hrane i avionskih karata također su brže rasle u martu.

Britanski trgovci gorivom rekli su da su nagli porasti cijena goriva na benzinskim pumpama doveli do povećanja krađe goriva na benzinskim pumpama, uključujući i one koji prvi put krše pravila, što odražava povećani finansijski pritisak na domaćinstva.

"Ovo je samo prvi talas energetskog šoka, koji se prvenstveno ogleda u višim cijenama na pumpama", rekao je Adam Deasy, ekonomista u PwC Ujedinjeno Kraljevstvo. "Još uvijek nismo vidjeli domino uticaj cjenovnih pritisaka na... nusproizvode nafte i plina, kao što su gnojivo, helij, plastika ili metali".

Vitalni materijali bi uskoro mogli ostati bez zaliha. Prošlog mjeseca, vlada Ujedinjenog Kraljevstva privremeno je ponovo pokrenula obustavljenu fabriku bioetanola kako bi osigurala zalihe ugljičnog dioksida, koji je ključan za zdravstvenu zaštitu i proizvodnju nekih prehrambenih proizvoda. Nagli porast cijena prirodnog plina uzrokovan ratom poremetio je proizvodnju gnojiva u EU, što je uvoz CO2, nusproizvoda tog procesa, učinilo manje dostupnim.

Rast cijena prirodnog gasa također je povećao cijenu električne energije u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje su troškovi povezani. U srijedu je britanski ministar energetike Ed Miliband predstavio različite mjere , uključujući proširenje solarnih instalacija na krovovima škola i izgradnju više projekata obnovljive energije na javnom zemljištu, kako bi se "pomoglo u smanjenju računa za porodice i isporucilo više čiste, domaće energije".

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad